HRVATSKI VRTIĆ, OSNOVNA ŠKOLA, GIMNAZIJA I UČENIČKI DOM MIROSLAVA KRLEŽE
Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže okružna je odgojno-obrazovna ustanova sa sjedištem u Pečuhu. 1952. godine je utemeljena osnovna škola s hrvatskim nastavnim jezikom. Od prvog do osmog razreda škola je u toj školskoj godini otvorena sa sedamdesetak učenika i osam nastavnika. Tijekom godina, u skladu s društvenim i političkim prilikama, mijenjala je svoj naziv i mjesto djelovanja. Prva škola je bila smještena u zgradi današnje gimnazije Klára Lővey na Trgu Svetog Stjepana u Pečuhu, a učenički je dom bio u Kulichovoj ulici. U razdoblju od 1953. do 1997. škola djeluje u Ulici Fürdő, gdje je funkcionirao i učenički dom. 1997. godine učenički je dom preseljen u Ulicu Pála Heima, a škola u Bercsényijevu ulicu. Nakon preseljenja završna, ujedno i današnja lokacija ustanove je u Sigetskoj ulici u pečuhu. Ravnatelji su joj bili Alojzije Babić do 1974., Milan Ružin do 1990. te Ivan Gugan do 1999. Od te godine Gabor Győrvári preuzima ravnateljsko mjesto. 1983. godine u sklopu školskoga središta je pokrenuta gimnazija koja djeluje kao četverogodišnja gimnazija. Ustanova njeguje prijateljske odnose sa školama iz Osijeka, Zagreba, Splita, Bjelovara i Rijeke. Glavni joj je cilj, uz poučavanje suvremenih općeobrazovnih sadržaja, očuvanje, njegovanje i širenje hrvatske kulturne baštine, jezika i nacionalne samosvojnosti, očuvanje tradicija te bolje povezivanje hrvatskoga i mađarskoga naroda i kulture, uz oslanjanje na živu hrvatsku manjinsku sredinu. Hrvatski vrtić je počeo djelovati u sklopu jendog mađarskoga vrtića u Koczianovoj ulici u Pečuhu 1976. Samostalnom ustanovom je nastala i otvorena 1982. u Ulici Ljudevita Velikoga. U početnoj godini bilo je 42 polaznika. Prekretnica je bila 2000. godina kada je vrtić organizacijski pripojen obrazovnom centru pod zajedničkim upravljanjem. Od 2004. sve ustanove (vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom) su na jednom mjestu, u Sigetskoj ulici. Na temelju rezultata na zemaljskim predmetnim natjecanjima i jezičnim ispitima te omjeru učenika primljenih na visoke škole i fakultete nalazi se na uglednom mjestu popisa pečuških gimnazija. Program osnovne škole i gimnazije odgovara dvojezičnim programima. 1994. pokrenut je tzv. nulti razred koji služi za učenike koji ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik. Obrazovni centar danas je sastavnica mađarskoga odgojno-obrazovnoga sustava prema pravilniku i programu koji vrijedi za dvojezične narodnosne škole u Mađarskoj te djeluje pod okriljem Hrvatske državne samouprave.
