ETNOGRAFIJA JUŽNIH SLAVENA U MAĐARSKOJ

Etnografija Južnih Slavena u Mađarskoj je prvi časopis koji je izlazio 1975.-1993. godine. Pokrenuo ga je Mađarsko etnografsko društvo iz Budimpešte u suradnji s Demokratskim savezom južnih Slavena u Mađarskoj (DSJS) 1975. godine. Objavljeno je ukupno deset svezaka tog časopisa (1975., 1977, 1979., 1982. – dva broja, 1984., 1985., 1987., 1990. i 1993.). U zbornicima se mogu naći tekstovi s područja povijesti, kulture, folklorne i običajne baštine južnoslavenskih narodnosnih skupina (Hrvata, Slovenaca i Srba) koje žive u Mađarskoj. U velikom broju su nazočni znanstveni radovi iz etnografije na hrvatskom jeziku, a manjim dijelom i na srpskome i slovenskome jeziku. Tijekom godina glavni urednici su bili Iván Balassa i Zoltán Újváry, a urednici Marko Dekić, Marija Kiš, Marin Mandić, Živko Mandić i Đuro Franković. U časopisu su redovito objavljivani prilozi vezani za Hrvate u sjevernom dijelu Bačke i u okolici Budimpešte na sljedeće teme: duhovni običaji, povijest od najstarijih vremena do 20. stoljeća, mađarski tisak reformnog doba, molitve, nošnje, etnografska istraživanja, građa pojedinih hrvatskih naselja. Najčešći autori tih tekstova su bili: F. Báldy-Bellosics, M. Dekić, E. Eperjessy, Z. Fehér, Đ. Franković, T. Horváth-Balogh, Mišo Mandić, Ž. Mandić, Đ. Šarošac, Stipan i Stjepan Velin. Nakon raspada Jugoslavije i Demokratskog saveza Južnih Slavena u Mađarskoj, Mađarsko etnografsko društvo od 1994. izdaje poseban časopis pod nazivom Etnografija Hrvata u Mađarskoj te od 1997. pokrenuti su Etnografija Srba u Mađarskoj i Etnografija Slovencev na Madžarskem.