DÉLI CSILLAG
Mađarsko-jugoslavensko društvo pokrenuo je časopis pod nazivom Déli Csillag koji je izlazio u razdoblju od listopada 1947. do prosinca 1948. godine na mađarskom jeziku. Odgovorni urednik je bio Sandor Haraszti, a njegov suradnik je bio tada već poznati prevoditelj Zoltan Csuka. Ovaj mjesečnik u povijesti mađarsko-južnoslavenskih književnih veza zauzima istaknuto mjesto, ali njegov kratki vijek je trajao zbog Informbiroa komunističkih partija. U svakom broju se nalazi popis najnovijih jugoslavenskih knjiga i časopisa. O književnom dijelu časopisa javljaju se studiji, ulomci iz romana, pripovijetke ili pjesme koji daju pregled tadašnje jugoslovenske književnosti. Mađarska čitateljska publika je dobila osnovne informacije, pregled, uvid u jugoslavensku i mađarsku politiku te u pokušaj izradnje mađarske veze sa susjednim zemljama. Tekstovi su prevedeni na mađarski jezik, a pored prijevoda se nalaze podaci o životu i radu dotičnog književnika. Zastupljeni su bili: Petar Kočić, Branko Radičević, Jakov Ignjatović, Branislav Nušić, Zmaj Jovan Jovanović, Đura Jakšić, Petar Preradović, dok književnici koji su bili suvrmenici za vrijeme izlaženja novina: Jure Kaštelan, Vladimir Nazor, Branko Ćopić, Mihovil Pavlek Miškina, Ivan Goran Kovačić, Miško Kranjec, Gustav Krklec, Vjekoslav Kaleb, Oton Zupančić. Jedan od važnijih članaka je poduži napis Antuna Roba s naslovom: „Rad i zadaci Demokratskog saveza Južnih Slavena u Mađarskoj.“ U prvom razdoblju izdavanja mjesečnika vlada oduševljenje ekonomskom i političkom stanjem u Jugoslaviji, Mađari su velikom zainteresiranošću čitali događaje u susjednoj zemlji, dok u drugom razdoblju ovo prijašnje oduševljenje se pretvorilo u mržnju. Objavili su rezoluciju Informbiroa i krenuli su objelodanjivanjem članaka poput „Kamo vodi nacionalizam Titove klike u Jugoslaviji?“. U književnom sadržaju časopisa je isto došlo do promjene i preokreta u međunarodnim odnosima. Više se pažnje posvetilo književnicima koji su živjeli na mađarskim teritorijima. Važna kazališna kritika Endrea Angyala pod naslovom „Mađarska izvedba dubrovačke renesansne komedije u Mađarskoj“, naime Pečuško Narodno kazalište je izvelo Držićevu komediju Dundo Maroje. Nova književna imena su se pojavila: August Cesarec, Veljko Petrović i nekoliko narodnih pjesama iz Vukova sakupljanja. Zbog političkih razloga nije ni slučajno što su mnogi prijevodi i eseji anonimni. Mjesečnik je izvještavao o važnom trenutku s izložbe jugoslavenske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća u Budimpešti. Izvor: Narodni kalendar 1988. Stjepan Lukač: Kratak vijek „Déli Csillaga”. 167. str
