DUŠNOK
Naselje Dušnok (mađ. Dusnok) se nalazi u Bačko-kiškunskoj županiji, pripada Kalačkom kotaru, nalazi se između Baje i Kalače pokraj ceste za Budimpeštu. Ime sela potječe od slavenske riječi dušenik koja označava otkupljivanje duše. Ime naselja se prvi put spominje u darovnici kralja Bele III. (između 1193.-1196.). Doseljenje Hrvata u Dušnok se dogodilo u 16. stoljeću kada su se katoličke hrvatske obitelji bježeći od Turaka s područja današnje Hrvatske nastanili na ovom teritoriju vijugavog potoka Voša (mađ. Vajas). Poslije, početkom 18. stoljeća na područje Dušnoka kalački biskup nastanjuje Hrvate iz okolice Vinkovaca. Prema službenim podacima u to vrijeme jednu polovicu čine Hrvati, a drugu Mađari. Bogoslužje između 1735. i 1835. se odvija isključivo na hrvatskom (rackom) jeziku. Tijekom vremena, Mađari su se asimilirali i svi se nazivaju Racima. Župa je utemeljena 1737., a matične knjige se vode od 1738. godine. Župna crkva, građena 1742. godine posvećena je apostolima Filipu i Jakovu. Oko crkve su se Raci nastanili, tamo se nalazila škola, tamo su bili smješteni dom kulture i kuće rackih obitelji, ali u velikom požaru 1780. crkva i veliki dio naselja su izgorjeli. Crkva je ponovo sagrađena i prema podacima do 1832. godine svete mise, pogrebni obredi i vjenčanja su se održavali samo na hrvatskom jeziku. Na kraju 19. stoljeća crkveni obredi su bili na rackom i na mađarskom jeziku, svećenik je uvijek bio podrijetlom Hrvat, a kapelan Mađar. Pored Dušnoka se nalazi hodočasno mjesto, marijansko svetište i marijanski izvor kod feketske kapelice koje posjećuju Hrvati iz Hrvatske, Mađarske i Srbije. Godine 1960. od 2942 stanovnika 157 izjasnilo se kao «Južni Slaven», 2001. službeno ima 442 Hrvata, a na posljednjem popisu iz 2011. godine ukupan broj stanovnika je 2934, a broj stanovnika koji sebe smatra Hrvatom je 540 (18%). Hrvatska samouprava koja djeluje i danas utemeljena je 1995. godine na prvim izborima za mjesne manjinske samouprave. Hrvati u Dušnoku čine skupinu podunavskih Hrvata, sebe nazivaju Racima te govore rackim hrvatskim jezikom. Mjesna hrvatska samouprava svake godine organizira hrvatske priredbe poput Rackog prela, Rackih Duhova, Dana Hrvata, Racke šetnje i Rackog Božića.
