DAUTOVO

Dautovo (mađ. Dávod) je naselje južno od Baje, u Bačko-kiškunskoj županiji, nedaleko se nalazi od državne granice sa Srbijom. U dokumentima prvi put se spominje 1391., koristili su se nazivi Daved, Davot, Daut, Dauothatza, Dautova, 1590. Dolna-Dautova i Gorna-Dautova. Pretpostavlja da ime naselja potječe od osobnog imena Davida, sina Andrije I. U hrvatskom nazivlju koriste se nazivi Dautovo (u Santovu) i Dautov (u Baškutu). 1655. godine zabilježeno je kao racko selo te spominje se kao katoličko mjesto, iako do 1762. većinsko je srpsko naselje, a živi u njemu i 30-ak hrvatskih obitelji. U tom razdoblju je krenulo naseljavanje Mađara iz Gornje Ugarske, neki su se Srbi preselili u Stapar i Stanišić. U 19. stoljeću broj Hrvata se postepeno smanjio te je nastala mađarska većina. Na nekadašnje Srbe i Hrvate podsjećaju mikrotoponimi: Ada, Bara, Bartakovićev rit, Crnićevo, Dugačka bara, Halasica, Konjska glava, Kovačica, Sivac, Široka bara, Trnjak. Danas je poznat po svojim toplicama i Püspökpuszti, koju Hrvati zovu Siget. Crkva je sagrađena 1779. godine Velikoj Gospi Mađara. Hrvati u Dautovu prema nekim dokumentima su zabilježeni kao Bunjevci, ali su se neke obitelji doselile iz susjednog šokačkog naselja Santova, stoga pored bunjevačkih Hrvata ima i šokačkih Hrvata. Djeca hrvatskog podrijetla pohađaju hrvatsku nastavu u susjednom selu, Santovu. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Davodu od 2244 ima 10 registriranih Hrvata, dok deset godina kasnije 2011. godine na popisu zabilježeno je 12 Hrvata od sveukupnog broja stanovništva (1963).