ČIKUZDA
Čikuzda (mađ. Sükösd) je naselje u južnom dijelu Bačko-kiškunske županije, nedaleko od Baje. Selo je spomenuto 1521. godine u obliku Sykesd koji je označavao staro naselje pored Dunava. Prema nekim izvorima selo je dobilo ime po svetom Sikstu, po nekim drugim spisima staromađarski izraz ség označava hum ili brežuljak što upućuje na geografski položaj sela. Ovo područje je bilo močvarasto i popčave su bile česte, Kalačka nadbiskupija je u 19. stoljeću preselila stanovnike na današnje mjesto, na uzvisinu pokraj kapelice Tri križa. Zemaljski popis 1715. bilježi 15 hrvatskih i 3 madžarske obitelji. Hrvata je već tada bilo znatno više, što potvrđuju crkvene matične knjige (vode se od 1711.), u kojima se nalazi stotinjak hrvatskih prezimena.Samostalnom je župom postala 1719., a o brojnosti katolika govori podatak iz 1730., kada su krizmane 372 osobe. Crkva Svih Svetih je sagrađena 1821. Selu pripada i kapelica sv. Ane, poznato hodočasničko mjesto. Hrvati se spominju tijekom 18. stoljeća u naselju, neki dokumenti bilježi Čikuzdu kao ilirsko selo, a potkraj stoljeća kao mađarsko-racko selo koje pripada posjedu Kalačke nadbiskupije. (Hrvate crkveni dokumenti najčešće spominju kao Ilire, a državni popisi kao Race, odnosno katoličke Race.) Za vrijeme Rákóczijevog ustanka Čikuzdu su matične knjige bilježile kao hrvatsku župu. Krajem 19. stoljeća u selu ima 787 kuća i 3381 stanovnika, „koji su nekoć bili Hrvati, ali danas su svi Mađari“. Broj hrvatskog stanovništva se postepeno smanjio i u potpunosti se odnarodio od 1920-ih godina. Nazočnost nekadašnjih Hrvata pokazuju hrvatska prezimena (Gariša, Jagica, Jakšo, Karagić, Serletić, Vidak) i mikrotoponimi (Dolina, Grbavac Jezer, Lipovac, Plačidol Široka, Taban, Tvrdica, Zlopolje). Školu u Čikuzdi je utemeljio Bálint Bellosics, poznati povjesničar, pedagog i etnograf. Prema popisu stanovništva u Čikuzdi 2001. godine od ukupnog broja stanovnika (4031) ima 6 registriranih Hrvata, dok deset godina kasnije 2011. od 3697 zabilježeno je 15 Hrvata. Selo je prije imalo hrvatsko stanovništvo. Mjesni Hrvati su pripadali etničkoj skupini Bunjevaca.
