ČENAD

Čenad (mađ. Érsekcsanád) je naselje u jugozapadnom dijelu Bačko-kiškunske županije, nedaleko od Baje. Hrvati u Fancagi naselje zovu Čenadom, ostali bunjevački Hrvati ga nazivaju Čanadom, a Santovci ga spominju kao Čanada. Selo se nekada nalazilo na obali Dunava, svega 5 km od današnjeg sela, ali zbog čestih poplava selo su premjestili. Prvotno ime naselja prvi put se spominje u obliku Chanad 1391., a potječe od osobnog imena Csanád. Mađarski izraz za nadbiskupa érsek je dodan nazivu kasnije, jer je od 14. stoljeća naselje u posjedu Kalačke nadbiskupije, pa je od 1898. godine službeni naziv naselja Érsekcsanád. U to doba Kalačka biskupija ovamo naseljava katoličke seljake, među njima i Hrvate. Za vrijeme turskih ratova 1560. stanovnici su mu bili ratari koji su obrađivali zemlju i prema kasnijim zapisima bilo je 39 kuća u naselju. U 17. stoljeću selo je opustjelo, ali 1689. je ponovno naseljeno među ostalim i Hrvatima. Dotadašnja čikuzdanska filijala samostalnom župom postaje 1839. Matične se knjige vode od 1799., a u njima se nalazi i 28 hrvatskih prezimena. O hrvatskoj nazočnosti u prošlosti govore hrvatski tragovi u toponimima: Karašovica, Kiselica, Turčikova, Kalonica, Perošić, Borić, Mala busija, Ivanac, Patonica, Veranka, Trnje, Krčavina, Bižan. Kasnijim procesima odnarođivanja, što prirodnom, što nasilnom asimilacijom, mjesni su Hrvati nestali. Mještani su govorili i hrvatskim jezikom sve do 1920-ih. Prema popisu stanovništva 2001. godine u Čenadu je zabilježeno 22 Hrvata od 2796 stanovnika, dok deset godina kasnije 2011. godine od sveukupnog broja 2821 ima samo 9 registriranih Hrvata. Hrvati u Čenadu pripadaju etničkoj skupini Bunjevaca.