BORŠOT

Boršot (mađ. Bácsborsód) je naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, 22 kilometra jugoistočno od grada Baje. Selo se prvi put spominje 1333. godine za vrijeme vladavine Karla Roberta kao Bursous. Ime naselja potječe od mađarskog izraza borsód koji je nastao od osobnog imena „Bors”. Na hrvatskom jeziku borsod označava mjesto zasijano graškom. Prefiks Bács (bačko) 1897. godine su dodali nazivu naselja radi razlikovanja od ostalih naselja koji se zovu Borsod. Selo je nenastanjeno za vrijeme turskih osvajanja, ali tijekom 17. stoljeća doselili su se Hrvati i prema izvorima selo se spominje kao hrvatsko mjesto. 1781. godine plemićka obitelj Latinović je preuzeo područje. Iste te godine je sagrađena crkva u baroknom stilu. U Boršotu se nalazi njihov dvorac. Danas se u jednom dijelu dvorca nalazi starački dom, gdje žive i Hrvati iz okolice. Samostalnom je župom Boršot postao 1800, matične se knjige vode od 1801. Nakon Prvog svjetskog rata naselje pripada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–21). Broj Hrvata 1910. godine u selu je 271. Nakon Drugog svjetskog rata, većinu Nijemaca su deportirali u Njemačku, a broj Hrvata je 1945. godine 57. Na popisu pučanstva iz 2001. godine od ukupnog broja stanovništva 1277 registrirano je 15 Hrvata, dok deset godina kasnije na popisu stanovništva nije bilo Hrvata. Mjesni Hrvati pripadaju etničkoj skupini Bunjevaca u Mađarskoj.