MARTINCI
Martinci ili Martince (mađ. Felsőszentmárton) je naselje koje se nalazi dvadesetak kilometara južno od Sigeta, u županiji Baranja. Smješten je u neposrednoj blizini rijeke Drave. Podrijetlo naziva potječe od Svetog Martina prema kojem je martinačka crkva posvećena. Naselje se prvi put spominje 1235. godine u crkvenim zapisima. Prema drugim izvorima ugarski kralj Ladislav I. Sveti sa svojom je vojskom Dravu prešao blizu Martinaca i zatim krenuo u vojnih pohod protiv hrvatskih područja. Tijekom turskih osvajanja, 24. srpnja 1532. godine Sulejman Veličanstveni je upravo na tom teritoriju pored rijeke Drave je postavio svoj tabor. U to doba u naselju je bilo isključivo hrvatskog pučanstva, ali je tijekom 17. i početkom 18. stoljeća selo postalo opušteno i tek 1712. godine su se Hrvati iz Bosne stigli i nastanili selo. U Martincima je tada živjelo samo nekoliko Mađara. Nakon Prvog svjetskog rata od sela su oduzeti posjedi koji su se nalazili s druge strane rijeke Drave. Nakon zaoštravanja odnosa između Mađarske i Jugoslavije zbog Rezolucije Informbiroa selo je spadalo pograničnoj zoni pod oštrim nadzorom. U Martincima od sredine 19. stoljeća djeluje osnovna škola u kojoj se ovisno o povijesnim razdobljima uči hrvatski jezik i književnost. Zbog izrazito velikog omjera hrvatskog stanovništva spram mađarskog, u Martincima su česte kulturne manifestacije hrvatskoga karaktera. Iz ovog naselja potječu najmanje dvije istaknute osobe hrvatske zajednice u Mađarskoj: pjesnici Josip Gujaš Džuretin i Đuso Šimara Pužarov. U naselju djeluje ustanova za hrvatsku kulturu, sport i mladež pod nazivom Josip Gujaš Džuretin Hrvatski kulturni i sportski centar. Broj stanovnika sela u zadnjih pedeset godina se gotovo prepolovio. Ukupan broj stanovnika sela 1970. godine je blizu 1800, dok je do 2011. ovaj broj pao na 951. S ukupnim smanjenjem stanovništva postepeno se smanjuje i broj Hrvata u naselju: 2001. pripadnikom hrvatske zajednice izjasnilo se 728 (69%), dok 2011. 714 osoba. Prema ovim podacima Hrvati čine 75 posto naselja što je od svih hrvatskih naselja u Mađarskoj možda najveća brojka. Hrvati na ovom području pripadaju skupini podravskih Hrvata te govore mješovitim kajkavsko-štokavskim govorom hrvatskog jezika.