KAŠAD
Kašad (mađ. Kásád) je srednjovjekovno pogranično selo u županiji Baranja, u južnoj Mađarskoj. U povijesti se prvi put spominje naziv Kašad pod imenom Cassad (1211.), Kassad (1294.). Većinu stanovnika su nekad činili Hrvati rimokatoličke vjeroispovijesti koji su u ovo selo doselili koncem 17. stoljeća. Ipak, šokački Hrvati su bili zabilježeni u ovom selu i za vrijeme turske vladavine, kada su ovdje već živjele šokačke obitelji na posjedima Zrinskih. Šokci su zatekli naselje u organiziranom obliku. Područje je dosta močvarno. Potoci i ribnjaci su okružili selo i okruženost Kašada vodama je ostavila traga u seoskoj arhitekturi i gradnji sela. Zbog njihove zatvorenosti i specifičnih zemljopisnih uvjeta svoje običaje, narodnu umjetnost i kulturu su održali do danas. Mještani su se bavili poljošprivredom i stočarstvom te od vune izrađivali su narodnu nošnju. Njihovi potomci su postali stanovnici sela, a popis iz 1711. bilježi stanovnike hrvatskih prezimena hrvatske zajednice: Balatinac, Bošnjak, Božanović, Ćosić, Gojak, Grajić, Horvat, Jagodić, Kovačović, Oldinac,Oršokić, Pavlović, Stipanović, Šarinović, Šokac, Trubić, Tomin, Zagorac...itd Sredinom 1800-ih godina mjesto naseljavaju Nijemci, a krajem 19. stoljeća Mađari. Mjesni Hrvati pripadaju skupini podravskih Šokaca u Mađarskoj te govore štokavskim idiomom hrvatskog jezika. Hrvatski govor Kašada se temelji na štokavskom narječju koji pripada Slavonskom dijalektu. Kašadski govor ima novoštokavski četveroakcenatski sustav, prema suglasničkom kriteriju svi su govori Hrvata u Baranji, pa tako i u Kašadu šćakavski. (Na primjer milošća umjesto milošta, kršćenje umjesto krštenje) Mjesni Hrvati čine hrvatsku etničku skupinu pod nazivom podravski šokci. 1970. godine Kašad je imao 377 pripadnika hrvatske, 128 mađarske i 58 njemačke nacionalnosti. Sveopća centralizacija negativno pogađa Kašad, ukinuta je škola, od tada učenici svaki dan putuju u na nastavu u Beremend, a mnogi stanovnici su se iselili. Prema popisu iz 2001. od 386 stanovnika se 23,9% izjašnjavalo Hrvatima. U većini žive Mađari. Deset godine kasnije, na popisu stanovništva 2011. godine od ukupnog broja stanovnika (278) ima 123 Hrvata, što čini 44 % Kašada. Hrvati u selu imaju mjesnu hrvatsku samoupravu. Procjene lokalnih hrvatskih organizacija govore o 65% Hrvata u Kašadu, no budući da negativna iskustva iz prošlosti nisu prevladana (Horthyjevo doba, komunistički režim), broj izjašnjenih Hrvata i Hrvata upisanih na biračke popise manjinske samouprave je znatno manji od procijenjenog broja Hrvata. Od 1984. godine u Kašadu je otvorena zavičajna kuća koja predstvalja šokačku tadiciju podravskih Hrvata. Prema izvještajima referenta za Južne Slavene, Josipa Margitaija koji je putujući kroz baranjskih naselja opisivao situaciju, svakodnevicu i probleme Hrvata, Mađara i Nijemaca, u Kašadu 1922. godine ima 700 stanovnika, većinom su Šokci, osim 180 ljudi koji čine Mađari i Nijemci. U školi hrvatska djeca imaju mogućnost od 3. razreda osnovne škole učiti čitanje, pisanje tjedno dva puta na hrvatskom jeziku. Crkva im pripada Župi u Bremenu.