KAĆMAR

Kaćmar (mađ. Katymár) se nalazi u Bačko-kiškunskoj županiji, uz samu državnu granicu sa Srbijom. Kaćmar se prvi put spominje na popisu zemljišta Lászlóa Töttösa iz Monoštorlije. Kasnije (1466. i 1494. ) se naziv javlja u sudskim spisima u obliku Kathmar ili Kathymar. Prema usmenoj predaji podrijetlo naziva potječe od ženskih imena Kata i Mara, naime nedaleko od sela se nalazila Vodica gdje je stajala jedna čarda koja je bila pod vlasništvom dvije sestre, Kate i Mare. U prvotnom obliku selo je bilo nazvano kao spoj imena Katimari, zatim KATYMÁR. Prvu crkvu koja je župna crkva sagradili su katolički Bunjevci 1737. godine, posvećena je svetom Jakovu Starijem. Od 1760-ih godina je krenulo doseljavanje Bunjevaca u selo. U 18. stoljeću žitelji naselja su «Iliri». Najstariji kaćmarski pečat je iz 1744 na kojem piše „Selo Kagmar” što je također potvrda o nazočnosti Hrvata. Župne matične knjige vode se od 1748. godine. Današnja crkva posvećena svetom Ivanu Nepomuku sagrađena je 1807. godine. Misu na mađarskom jeziku uveli su tek od 1946. godine, naime do one godine mise su bile na njemačkom i na hrvatskom jeziku. Istočno od naselja, kod Vodice je 1884. godine sagrađena kapelica, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, poznato je mjesto hrvatskih hodočasnika. Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u Aljmašu, Dušnoku, Baćinu, Bikiću i Baji, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima. Poznate osobe rođene u Kaćmaru: hrvatski književnici Mijo Mandić i Ivan Petreš Čudomil, biskup Lajčo Budanović. Iz Kaćmara je podrijetlom Antun Gustav Matoš, naimeobitelj Matoš je u Kaćmar doselila iz sinjskog područja u 18. st., a Matošev djed Grgur Matoš (1812-1899) bio je učitelj u Plavni kraj Vukovara, gdje se rodio August Matoš (1847-1914). August je kao učitelj kratko bio namješten u Tovarniku, gdje se 1873. rodio njegov drugi sin Antun; obitelj se 1875. preselila u Zagreb, kamo je August kao učitelj premješten, a s njima je odselio i djed Grgur. U povijesti je Kaćmar bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca. Selo je bilo važilo kao "kula bunjevštine", a kaćmarski Bunjevci, gospodari sela, su bili potomcima doseljenika koji su ratovali protiv Turaka. Prema popisu pučanstva iz 1890. godine u Kaćmaru ima 400 Mađara, 2547 Nijemaca i 1733 Hrvata. 2001. godine od 2359 stanovnika ima 205 Hrvata, dok 2011. od ukupnih 2053 stanovnika brojimo 183 (9%) pripadnika hrvatske zajednice.U Kaćmaru se nalazi Hrvatska manjinska samouprava koja nastoji organizirati hrvatske kulturne priredbe.