HRVATSKA DRŽAVNA SAMOUPRAVA

Hrvatska državna samouprava, krovna institucija, samoupravno i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj. Samouprava utemeljena je 1995. godine na temelju članka 68. Zakona br. 20 iz 1949. o Ustavu Republike Mađarske i Zakona o pravima nacionalnih i etničkih manjina br. LXXVII iz 1993. godine. Hrvatska državna samouprava (HDS) posjeduje vodeće tijelo nazvano Skupštinom te ima svoj ured koji se nalazi na adresi Budimpešta VIII, Ulica Lajosa Bíróa 21. Samoupravom upravlja voditelj ureda, predsjednik, dva dopredsjednika) i pet odbora: za pravna pitanja, za financije, za odgoj i obrazovanje, za kulturu i vjerska pitanja te za šport i mladež. Predsjednici HDS-a su bili: dd osnutka do ožujka 2007. bio je Mijo Karagić, od 2007. do 2014. Mišo Hepp, a od 2014. do danas Ivan Gugan. HDS svojom najbitnijom zadaćom smatra zastupanje političkih i kulturnih interesa Hrvata u Mađarskoj, zato neumorno radi na izgradnji kulturne autonomije i institucionalne pozadine. Ustanove u održavanju Hrvatske državne samouprave: Hrvatski vrtić, osnovna škola i učenički dom u Santovu, Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom „Miroslav Krleža“, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Zbirka sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski klub „August Šenoa“, Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod „Stipan Blažetin“, Hrvatski kulturni i sportski centar „Josip Gujaš Džuretin“, Kulturno-prosvjetni centar i odmaralište Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski kulturni centar bačkih Hrvata. Svojim aktivnim radom ustanove su u velikoj mjeri pridonijele njegovanju i očuvanju nacionalnog identiteta, kulturnih i jezičnih vrijednosti. HDS će i nadalje zastupati interese 7 subetničkih skupina (Bošnjaci, Bunjevci, gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, podunavski Hrvati, Šokci), nastavljat će širenje kulturne autonomije, izgradnju institucionalne pozadine i njegovanje jezičnih i kulturnih vrijednosti. Prema podacima iz 2014. godine nakon izbora formirano je 112 lokalnih i 7 područnih (regionalnih) hrvatskih samouprava. Na lokalnoj razini u Bačko-kiškunskoj županiji ima 12 (Aljmaš, Baja, Baćino, Čavolj, Čikerija, Dušnok, Gara, Kaćmar, Kalača, Kečkemit, Santovo, Sentivan), u Baranjskoj županiji 34 (Birjan, Breme, Dopsa, Fok, Harkanj, Kašad, Katolj, Komlov, Kozar, Križevci, Kukinj, Lančug, Lotar, Martinci, Mišljen, Mohač, Njarad, Olas, Pečuh, Pogan, Ranjoš, Sajka, Salanta, Selurinac, Semelj, Siget, Starin, Sukit, Surdukin, Šeljin, Šikloš, Udvar, Vajslovo, Vršenda), u budimpeštanskim okruzima (II., V., VII., IX., X., XI., XII., XIII., XIV., XV., XVII., XVIII., XIX., XXII.) , u Čongradskoj županiji 1 (Segedin), u županiji Fejér 3 (Dunaújváros, Erčin, Stolni Biograd), u Đursko-mošonsko-šopronskoj županiji 9 ( Bizonja, Umok, Vedešin, Kemlja, Koljnof, Stari Grad, Šopron, Sopronhorpács, Unda), u Peštanskoj županiji 3 (Andzabeg, Senandrija, Tukulja), u Šomođskoj županiji 13 (Atad, Barča, Bojevo, Brlobaš, Daranj, Dombol, Izvar, Lukovišće, Kapošvar, Novo Selo, Potonja, Rasinja, Tomašin), u Županiji Tolna 1 (Dombóvár), u Željeznoj županiji 10 (Čepreg, Bük, Gornji Četar, Hrvatske Šice, Kiseg, Narda, Petrovo Selo, Plajgor, Prisika, Sambotel), u Zalskoj županiji 11 (Bečehel, Fićehaz, Kerestur, Letinja, Mlinarci, Petriba, Pustara, Sepetnik, Serdahel, Sumarton, Velika Kaniža) samouprava. Na županijskoj razini samouprave su se formirale i nazvane su Hrvatska samouprava Budimpešte, Hrvatska samouprava Đursko-mošonsko-šopronske županije, Hrvatska samouprava Baranjske županije, Hrvatska samouprava Željezne županije, Hrvatska samouprava Šomođske županije, Hrvatska samouprava Zalske županije, Hrvatska samouprava Bačko-kiškunske županije.