VEDEŠIN

Vedešin (mađ. Hidegség) se nalazi u Jursko-mošonsko-šopronskoj županiji u zapadnom dijelu Mađarske, pored Nežiderskog jezera. Naselje se prvi put spominje 1274. godine u obliku Hydegsyd. Kanonske vizitacije u 17. stoljeću pokazuju da je Vedešin imao mješovito stanovništvo. Kada su Osmanlije 1537. godine upali u zapadnu Slavoniju, preselio je svoje hrvatske podložnike velikaš Tomo Nádasdy u Vedešin i Umok. Za vrijeme Rakoczyjeve oslobodilačke borbe naselje je postalo napušteno, međutim 1704. godine krenulo je naseljavanje Hrvata sa područja Srijema. Udio hrvatskog stanovništva je postalo visoko te je 1832. godine jezik nastave u mjesnoj školi postao hrvatski. Hrvatska mikrotoponimija u selu vrlo je bogata, što potvrđuju hrvatski nazivi za dijelove naselja. Hrvatski se jezik danas rijetko koristi, ipak je Vedešin nedvojbeno manjinsko hrvatsko naselje. Pokazuje to već i metalna tabla na ulazu u mjesto, a potvrđuju to i neka druga obilježja. Na općinskom uredu postavljena je još 1987. spomen-ploča u povodu 450. obljetnice doseljenja Hrvata. Vedešin je izuzetno atraktivna lokacija (u blizini je Nežidersko jezero), posebice za turizam. U prvom popisu stanovnika s kriterijem materinskog jezika 1880. u Vedešinu nije popisan niti jedan Hrvat. Već u idućem popisu 1890. dolazi do velikog obrata. Popisana su 432 Hrvata. Te je godine zabilježen najveći broj Hrvata u povijesti Vedešina. Udio Hrvata činio je čak 80% od ukupnog broja stanovnika. U popisu stanovništva 2001. godine u popisu se pojavljuju Hrvati – tek osmero. Nakon deset godina, 2011. slika o Hrvatima je pomalo bolja. Registrirano ih je 70 (20%), dok u selu živi 361 stanovnika. Hrvati u Vedešinu pripadaju etničkoj skupini gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj te govore gradišćanskohrvatskim jezikom.