ČAVOLJ

Čavolj (mađ. Csávoly) je naselje 15 kilometara istočno od grada Baje, u Bačko-kiškunskoj županiji. Naselje funkcionira kao tronacionalno selo, naime zajedno žive Hrvati, Mađari i Nijemci. Selo potječe iz vremena Arpadovića, prvi se put spominje 1198. godine u obliku Chayol. Prema nekim pretpostavkama ime naselja potječe od slavenske riječi Čachl ili prema nekim drugim izvorima se navodi da se selo nazvalo po Saulu, kalačkom nadbiskupu. Tijekom turskih osvajanja selo nije bilo razoreno, prema turskim poreznim zapisima iz 1580. godine bile su 22 kuće. Kasnije je selo češće bilo napušteno, ali ponovo se izgradilo, sve dok 1734. godine naselje je utemeljeno i pod vlasništvom je kalačke nadbiskupije. Iz toga vremena potječe i pečat sela kružnog oblika, na rubu s natpisom „SIGILLIUM POSSIONIS CSÁVOLJ 1734.” Čavolj 1711. godine bilježi se kao hrvatsko naselje, prema popisu iz 1736. godine u selu ima 511 Slavena (Bunjevaca). Župa je utemeljena 1748. godine, a do tada duhovnu skrb obavljaju bajski franjevci. Od iste godine vode se i matične knjige. Župni dvor sagrađen je 1790. godine, a crkva 1740. godine. Do 1777. godine bogoslužje se odvija na bunjevačkom, a zatim svake treće nedjelje na mađarskom jeziku, a od 1783. i na njemačkom. Od 1933. dvije nedjelje je njemačka misa, jedne nedjelje je bunjevačka, a jedne mađarska misa. Od 1966. godine svake druge nedjelje u 8 sati je bunjevačka misa. Danas nema redovitih misa na hrvatskom jeziku, niti nastave hrvatskoga jezika u mjesnoj školi. Godine 1800. sagrađena je kapelica na mjesnom groblju, a 1874. kapelica sjeverozapadno od naselja na lokaciji „stari vinogradi”. 1866. godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj (Baju, Čonoplju, Bikić, Gornji Sveti Ivan) pogodila kolera. Izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, ipak godine 1870. broj Nijemaca je 2085, Bunjevaca 550, Mađara 335, ostalih (raznih) 163. Prema popisu pučanstva 2001. godine od 2074 ukupnog stanovništva registrirano je 57 Hrvata, dok deset godina kasnije, 2011. zabilježeno je 96 Hrvata od 1854. U naselju Hrvati pripadaju etničkoj skupini Bunjevaca. Čavolj je sjedište jedinice hrvatske i manjinske samouprave u Mađarskoj. Od 1917. godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela Ivan Petreš Čudomil. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju. Poznate osobe iz Čavolja: dr. Mišo Mandić, pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, stolnobiogradski biskup Nikola Milašin, Petar Pančić, bivši upravitelj travničkog sjemeništa, Roza Vidaković, hrvatska pjesnikinja.