TUKULJA
Tukulja (mađ. Tököl) je grad u središnjem dijelu Mađarske. Nalazi se u Peštanskoj županiji, na Čepeljskom otoku na rijeci Dunavu. U povijesnim ispravama prvi se put spominje 1270. u obliku Thukul. Evidentirano je kao najstarije naselje otoka Čepelja, a naziv prema legendi potječe od imena konjara koji je radio za kneza Arpada. Prema drugim vjerovanjima riječ Tököl dolazi od riječi "tökély" ili "tökéletes" što na hrvatskim znači nešto savršeno. Tukulja jedno je vrijeme bila kraljevskim posjedom, a onda ju je kralj Ladislav IV. dao opaticama sa Zečjeg otoka (današnji Margitin otok). Od 15. stoljeća je opet u kraljevom posjedu. Bila je važnim trgovištem, gdje je bilo mnoštvo obrtnika. Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast. Oslobođenjem od Turaka novi gospodar postaje Eugen Savojski koji je vodio takvu useljeničku politiku koja je osiguravala povoljne uvjete za rimokatoličke doseljenike (Hrvate i Nijemce), od kojih i potječu današnje manjine Hrvata i Nijemaca. U to vrijeme su Hrvati činili većinu stanovništva koji su se uspjeli oduprijeti vanjskim utjecajima te očuvati svoje običaje, što je s druge strane pridonijelo njihovoj odvojenosti od susjednih naseljenih mjesta. Tijekom 17. stoljeća u Tukulji zabilježeno je 1200 obitelji hrvatskog (šokačkog ili bunjevačkog) podrijetla i 300 obitelji njemačkog podrijetla. Glavne gospodarske grane su bile ratarstvo, stočarstvo i mljekarstvo. U naselju djeluje Hrvatska mjesna samouprava, a pored samouprave u Tukulji je bio učenički dom, a danas još djeluje mjesni KUD, orkestar "Kolo", Racki muški zbor i klub "Prelo". Višestoljetni boravak Hrvata u ovim krajevima je ostavio i brojne mikrotoponime. Tukuljski Hrvati (Tukuljci) su se nekada nazivali Bunjevcima, ali su vremenom prihvatili ime Racki Hrvati ili katolički Raci. Govor tukuljskih Hrvata je izmiješani novoštokavski ikavski i novoštokavski (i)jekavski dijalekt hrvatskog jezika. Prema popisu stanovništva iz 2001. u gradu živi 9559 stanovnika od čega ima 121 Hrvata, dok deset godina kasnije na popisu ima 226 Hrvata od 10851 stanovnika (20%).
