ŠOPRON
Šopron (mađ. Sopron) je grad u Jursko-mošonsko-šopronskoj županiji čije je zajedno sa gradom Jurom i središte županije. Šopron se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na granici sa Austrijom jugozapadno od Nežiderskog jezera. Prostor današnjeg Šoprona i okolice bio je naseljen još u prapovijesno doba, a u doba antičkog Rima ovdje već postoji utvrđeni grad, kao dio pograničnog dijela carstva. Rimljani su ga zvali Scarbantia U 9. stoljeću na ovim prostorima se naseljavaju Mađari, a već 1153. godine Šopron se spominje kao značajan srednjovjekovni grad u obliku Suprun. Na hrvatskom jeziku se spominje na više načina (Šapruon kod Hrvata u Koljnofu) ili (Šopruonj kod Hrvata u Umoku). 1529. godine Turci su zauzeli veći dio mađarskih teritorija izuzev zapadnih krajeva. Budući da je Šopron upravo bio tu, grad prima mnogo izbjeglica. Postaje značajno utvrđenje Habsburga u borbi protiv Turaka i grad se postepeno jača. 1676. godine grad je zahvatio veliki požar, nakon kojeg će se gradske zgrade izgraditi u baroknom stilu, koje su i danas vidljivi. Grad također postaje višenacionalnii, pošto se u gradu naseljavaju Nijemci i Židovi. I jedni i drugi će nestati zahvaljujući Drugom svjetskom ratu. Poslije sloma Autro-Ugarske 1918. godine, veći dio okruženja sa pretežnim njemačkim stanovništvom priključen je novoosnovanoj Austriji, a grad sa nekoliko najbližih sela je vraćen Mađarskoj. Time je dobiven tzv. "Šopronski džep", tj. omalena teritorija Mađarske sa tri strane okružena Austrijom. Ovo će se osobito teško osjetiti tijekom Hladnog rata, kojim će ova granica postati veoma jaka barijera pa će se grad naći u teškom položaju i stagnirati nekoliko desetljeća. Zbog svojeg položaja, Šopron je proglašen Mađarskim “najvjernijim gradom”, budući da je odlučio ostati dijelom Mađarske umjesto da se pripoji austrijskom teritoriju. Hrvati koji ovdje žive pripadnici su skupini gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj te govore gradišćanskohrvatskim jezikom. U gradu djeluje Hrvatska mjesna samouprava, prema podacima iz 1910. godine grad je imao 33.932 stanovnika (prema jeziku većina je govorila njemački 51%, mađarski 44,3% i 4,7% ostali). 2011. godine na popisu stanovništva zabilježeno je 60 548 stanovnika od čega ima 348 Hrvata (0,1%), dok deset godina prije, na popisu iz 2001. ima 56175 stanovnika i nije se niti jedan Hrvat registrirao.
