ČATALIJA

Čatalija (mađ. Csátalja) je naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, južno od grada Baje. Hrvati u Santovu mjesto nazivaju Čatalijom, dok Hrvati u Baškutu koriste naziv Četalija. Ime naselja prvi put se spominje 1543. godine u poreznim popisima Bačko-bodroške županije u obliku Csatallya, od čega je nastao hrvatski naziv, a od toga je mađarsko službeno Csátalja. Čatalija je zauzela važno naselje u županiji kao selo koje je Kalačkoj nadbiskupiji platilo 43 forinte i jedan par čizama crkvene desetine. Podrijetlo naziva jezikoslovci tumače na različite načine, po nekima je naziv nastao od srpske riječi catalia što znači raskrižje ili vrstu raskršća u obliku slovo „Y”. Drugi pretpostavljaju da je naziv proizašao iz turske riječi çatalli što znači račvast, dok prema mađarskoj pučkoj etimologiji mađarski je naziv Csátalja, nastao po izrazu “alja”, koji označava mjesto ispod Csate. Za vrijeme turskih osvajanja selo je postalo napušteno, stanovnici su pobjegli ili umrli. Godine 1686. i 1687. carska vojska je pobijedila tursku vojsku i oslobodila teritorij Bačke. 1712. godine u nekim dokumentima je naselje naveden kao hrvatsko naselje. Tih godina «pustaru Čataliju» obrađuju stanovnici Berega (današnjega Bačkog Brega). Nijemcima je napučena već od 1724., njihov broj se postepeno raslo i postalo njemačko selo s malobrojnim hrvatskim življem. Njemačkog stanovništva je bilo sve do 1946. kada se dogodilo njihovo prisilno iseljavanje. U tom razdoblju je krenulo naseljavanje Mađara, donosno Sikuljaca podrijetlom iz Bukovine. Crkva je sagrađena 1745. godine i posvećena Svetom Stjepanu, samostalnom župom postala je 1735. njoj su pripadala sela poput Baračke, Monoštora i Dautova. Prema popisu stanovništva u Čataliji živi 1537 stanovnika (2005.) Stanovnici su većinom Mađari. U selu je nekada bila i značajna zajednica Hrvata. Na popisu iz 2001. godine od ukupnog stanovništva (1691) Hrvata je bilo 8 (0,5%), dok deset godina kasnije, 2011. od ukupnog pučanstva (1431) zabilježeno je 7 Hrvata. Hrvati u Čataliji pripadaju etničkoj skupini Bunjevaca, sebe nazivaju Bunjevcima te govore posebnim dijalektom hrvatskog jezika.