SEPETNIK

Sepetnik (mađ. Szepetnek) je naselje u Zalskoj županiji, na zapadnom dijelu Mađarske, svega 20 kilometara od državne granice sa Republikom Hrvatskom. Prvi put se spominje kao Scepethnuc 1184-1188. Kasnije se naziv javlja u raznim oblicima Zepetnuk, Zepetnek, Szepetnuk Naziv sela je slavenskog podrijetla i označava potok, izvor (vodopad). Mađarski jezikoslovac Dezső Pais veli da se naziv potječe od slavenske riječi koja znači nasip. O rimokatoličkoj crkvi koja je djelovala u selu imamo podatke već od 12. stoljeća. U Sepetniku su živjeli obitelji Kanizsai, Nádasdy, Batthyány. Za vrijeme turskih osvajanja selo je postalo napušteno. Stanovnici su pobjegli u susjedne planine i šume na drugoj strani rijeke Mure. 1695. godine prema jednom ugovoru o povlasticama Patensa Szepetnekija, mađarski i hrvatski useljenici zbog njihove oružane snage u borbi protiv Turaka, dobili su pravo na izgradnju kuće i oslobodili su se kmetskih dužnosti. U Sepetniku zajedno žive Mađari, Nijemci, Romi i Hrvati. Hrvati imaju svoju Hrvatsku mjesnu samoupravu. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine od 1790 stanovnika, bilo je 7 Hrvata, dok deset godina kasnije na popisu je zabilježeno 81 Hrvata (5%) sveukupnog stanovništva (1611). Mještani Hrvati pripadaju skupini Pomurskih Hrvata u Mađarskoj, govore kajkavskom inačicom hrvatskog jezika.