SENANDRIJA
Senandrija (mađ. Szentendre) gradić je u srednjem dijelu Mađarske. Nalazi se u Peštanskoj županiji nekoliko kilometara sjeverno od Budimpešte, na zapadnoj obali Dunava. Hrvatski se koristi još kao Sendrija ili Sendra. Kod Senandrije Dunav se razdvaja na dva dijela oko Senandrijske ade. Naziv naselja se odnosi na mađarski kralj Andriju I., odnosno na samostan Svetog Andrije koji se tamo nalazio. Prema zapisu iz 1146. godine Senandrija se spominje kao Sanctus Andreas. Na starim zemljopisnim kartama se javlja Sanct Andreas Closter oko čega je nastao grad. Senandrija je u povijest bila važnim trgovištem, o čemu svjedoče izvori još iz 15. stoljeća. Prvi doseljenički val Hrvata se dogodilo1690. Mjesni Hrvati su podrijetlom iz Dalmacije, stoga pripadaju skupini Dalmatina, odnosno dalmatinskih Hrvata. Ti Hrvati su utemeljili katoličku zajednicu u Senandriji. Župne knjige ih još 1705. vode kao Dalmata ili kao Croata, a u to vrijeme se u župnim knjigama javlja preko 40 hrvatskih prezimena. Kulturna djelatnost senandrijskih Hrvata je bila aktivna, pa su tako za potrebe mjesnih katolika tiskane krštenice na hrvatskom, a 1868. trojezični molitvenik na kojem je najveći broj stranica bio na hrvatskom. Obližnju uzvisinu mjesni Hrvati zovu Magareće brdo (mađarsko ime je Szamárhegy) gdje su se Dalmatini nastanili i koje se danas naziva Dalmatinska ulica (na mađarskom Dalmát utca). U ovoj ulici su do 1980-ih godina živjeli isključivo obitelji hrvatskog podrijetla. Za duhovne potrebe su se brinuli franjevci iz Bosne Srebrene. Bunjevačka i šokačka vila je u 1870-ih imala u Senandriji svoga redovnog domaćeg suradnika, Ivana Radubickog. Asimilatorski pritisci su u 19. i 20. st. jako pogodili ovu zajednicu. Radi odupiranja asimilaciji su mjesni Hrvati 1903. utemeljili udrugu Dalmatinsko bratinstvo (vjerojatno je riječ o ponovnom utemeljenju, naime, u senandrijskoj župnoj katoličkoj crkvi i danas stoji golema zelena zastava, rađena sredinom 19. stoljeća, koju rese slike svetaca, vinogradarski simboli i natpis Dalmatinszko Bratinsztvo). Tradicionalni blagdan tih Hrvata je Dan Sv. Ivana Krstitelja (Ivanjdan). Do 1930. ga se slavilo u izvornom obliku. Kasnije, od 1975. se zaslugom senandrijske Hrvatice Eve Drobilić taj običaj, kao i još neke druge (dodole, dalmatski ukop) obnovilo i od onda se održava tradicionalno. Danas ga organizira hrvatska manjinska samouprava. Početkom 20. stoljeća se je odredilo neka Senandrija bude "grad umjetnosti". Tad su brojne stare kuće otkupljene i onda ih se dalo umjetnicima neka se služe njima. Tako je danas ovaj grad najgušća naseobina umjetnika u Mađarskoj. Brojni u njemu žive ili imaju atelje, a trenutačno je 150 najpoznatijih mađarskih likovnih umjetnika u Senandriji. Pored umjetničkog utočišta, danas je ladanjsko mjesto stanovnika Budimpešte. Tragovi senandrijskih Hrvata su ostali u toponimima, kao što su Dalmacijanska mala, Perakova ulica, Ditelinište, Liskovača, Šimin surduk, Juranova ćuprija i dr. Zadnja osoba koja se dobro služila narječjem senandrijskih Hrvata je umrla 1998., dok današnji senandrijski Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla slabo znaju hrvatski, ali čuvaju svijest o svom podrijetlu, a živost toga je potvrdilo utemeljenje hrvatske manjinske samouprave 1994. U vrtovima potomaka senandrijskih Hrvata se uzgaja smokva, ružmarin, oleandar, điran i ine sredozemne kulture. U crkvi svetog Ivana se još služi misa na hrvatskom jeziku. Kuriozitet je da se na njenom zvoniku nalaze grb gradića Senandrije, grb države Mađarske i grb Dalmacije. Senandrija 1900. je dobila status grada. Gradonačelnik grada Senandrije 2001. je bio Gabor Miakić, i sam hrvatskog podrijetla. S obzirom na to da brojne osobe hrvatskog podrijetla, učestala je pojava učenja hrvatskog jezika, kojega mnogi asimilirani potomci tamošnjih Hrvata nisu bili svjesni. Na popisu stanovništva iz 2001. godine od sveukupnog broja (22747) zabilježeno je bilo samo 37 Hrvata. 2011. godine u gradu žive 25310, većinom Mađari (87,9% ), Hrvata ima 0,3% (71). Prema podacima iz 2015. broj stanovnika se povećao, zabilježeno je 25 542 osoba,što pokazuje znatno veći broj od zadnjeg popisa.
