SEGEDIN
Segedin (mađ. Szeged) je po broju stanovnika treći najveći grad u Mađarskoj. Nalazi se na jugoistočnom dijelu Mađarske i sjedište je Čongradske županije (mađ. Csongrád), u seposrednoj blizini je državna granica sa Republikom Srbijom. Smješten je južno od ušća rijeke Maroš i Tisa. U blizini grada se nalazi Bijelo jezero (Fehér-tó). Reljef je nizinski (dio Panonske nizine) uz nekoliko uzvišenja. Zbog velikog broja sunčanih sati godišnje, Segedin često zovu kao "grad Sunca". Prostor Segedina je bio naseljen već u pretpovijesti. Grčki geograf Klaudije Ptolomej spominje antičko naselje pod nazivom Partiscum na tom prostoru. Smatra se da je u tom prostoru u doba Seobe naroda bilo sjedište hunskog vođe Atile. Segedin prvi put se spominje 1183. godine u dokumentu kralja Bele III. Grad je razoren od napadu Mongola u 13. stoljeću, ali je brzo obnovljen. U doba Ludovika I. Anžuvinca 14. stoljeću je postao jedan od najznačajnijih gradova južne Ugarske. U doba Žigmunda Luksemburškog su sagrađene gradske zidine, a 1498. je grad dobio status slobodnog kraljevskog grada. 1543. je potpao pod osmanlijsku vlast, gdje je bio centar sandžaka unutar Budimskog ejaleta (kasnije Egerskog ejaleta). 1686. je oslobođen osmanske vlasti. 1715. je vraćen status slobodnog kraljevskog grada. Grad se brzo razvijao i postao značajan obrazovni centar. Porezni popis iz 1728. bilježi Hrvate. Naseljavanje i boravak Hrvata u Segedinu ostavilo je trag u prezimenima, koja su se formirala seobama Hrvata na sigurniji sjever Mađarske. Prezime Segedinac zabilježeno je 1710. u Hrvata u Budimu i Tabanu. 1943. porezni popis u Risci, koja upravno pripada Segedu također bilježi Hrvate i Srbe. Hrvati su od srednjeg vijeka živjeli u Segedinu, a izvori ih bilježe kao Dalmate. Hrvati u Segedinu od 2002. imaju svoju manjinsku samoupravu. Hrvata je 2002. bilo stotinjak, ali broj osoba koje su izjasnile svoj materinji kao hrvatski dvostruko veći. Ipak, današnji članovi hrvatske manjine u Segedinu koji su najaktivniji u kulturnom i političkom organiziranju su oni koji su 1990-ih doselili u Segedin te oni rođeni u Baji, Gari, Dušnoku i drugim krajevima Mađarske. Nemali broj je današnjih segedinskih Hrvata došao živjeti u taj grad kao posljedica raspada SFRJ i velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Od 2004. u Segedinu djeluje Hrvatsko-mađarska kulturna udruga "András Dugonics" koju je utemeljila Hrvatska manjinska samouprava iz Segedina. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine od ukupnog broja stanovnika (168. 273) ima 31 registriranih Hrvata.
