POGAN

Pogan (mađ. Pogány) se nalazi desetak kilometara južno od Pečuha,u Baranjskoj županiji. U poveljama se prvi put spominje 1181. godine u oblicima Pogan, Bogan, Pugan, Pokan. Selo je i za vrijeme Turaka bilo nastanjeno. U 17. stoljeću, nakon oslobađanja useljavaju se hrvatske obitelji. Tada je to područje bilo pod vlasništvu Adama Zrinskog. Broj Hrvata do kraja 19. stoljeća postepeno raste i čini cjelokupno stanovništvo. Od druge polovice 20. stoljeća broj drugih narodnosti, Mađara i Nijemaca raste, dok broj Hrvata se postepeno smanjuje. Do 2001. njihov broj je pao na 90 (ukupno 1023 stanovnika, 8% Hrvata), a 2011. evidentirano je 124 (10%) kada je ukupno stanovnika u selu 1197. Prema zipisima referenta za Južne Slavene, Josipa Margitaija koji je putujući kroz baranjskih naselja opisivao trenutačne okolnosti Hrvata, 1923. godine u Poganu 2/3 stanovništva čine Hrvati, dok 1/3 Nijemci. U tom razdoblju Marko Semeljac je bio sudac u naselju, koji je bio hrvatskog podrijetla te inzistirao hrvatsku nastavu u školi. Učitelj im je bio Ferencz Károlyi koji je pohrvatio svoje ime i postao Koleszárics (Kolesarić). Tjedno četiri puta je podučavao čitanje, pisanje i vjeronauk na hrvatskom (kako on zove na šokačkom) te svake nedjelje održava litaniju u prostorijama škole. Hrvati su pokazali interes za novine na hrvatskom jeziku. Prema izvještaju Hrvati su se izjasnili Bošnjacima koji se su doselili iz Bosne, žene nose prekrasnu šarenu nošnju te govore bošnjačkim narječjem. Danas u Poganu djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave. Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata, nekoć su se nazivali kupusarima, jer su se bavili kiseljenjem kupusa.