LOTAR

Lotar (mađ. Lothárd) je naselje petnaest kilometara udaljeno, jugoistočno od Pečuha, pored državne ceste Pečuh-Mohač u Baranjskoj županiji. U okolici naselja su pronađeni arheološki nalazi prema kojima se može zaključiti da je u određenim oblicima selo bilo nastanjeno i prije više tisućljeća. Naziv naselja prvi put se spominje 1305. godine u obliku Lotard. Ime naselja se izvodi od imena franačkog grofa, Markus de Lotharth Cosman, koji je poslije pada Rimskog Carstva upravljao područjem. Nakon turskih ratova većinu sela čine Hrvati, dok se mađarsko stanovništvo useljava tijekom 19. stoljeća. Do danas njihov je broj znatno opao. Prema izvještajima referenta za Južne Slavene, Josipa Margitaija koji je putujući kroz baranjskih naselja opisivao situaciju, svakodnevicu i probleme Hrvata, Mađara i Nijemaca, u 1922. godine u Lotaru selo je podijeljeno na Mađare i Šokce koji se međusobno ne slažu. U školi nastava se odvija na hrvatskom jeziku, ali izvan nastave učitelj koji dobro zna šokački predaje pisanje, čitanje i vjeronauk na hrvatskom jeziku. Šokci nisu htjeli učiti na mađarskom jeziku, ali jezik države u kojoj žive je mađarski, a tome se moraju prilagođavati. Prema popisu pučanstva od ukupnih 265 stanovnika 2001. u selu je registrirano 8 Hrvata (3%), a deset godina kasnije od ukupnih 239 njih 26 (10%). Hrvati u Lotaru pripadnici su etničkoj skupini seoskih Šokaca te govore šokačkim idiomom hrvatskog jezika.