KUKINJ

Kukinj (mađ. Kökény) je mjesto u neposrednoj blizini, jugozapadno od Pečuha u Baranjskoj županiji. Sudeći prema iskopinama selo je nastanjeno tisućljećima. Ime naselja prvi put se spominje 1332.-1335. u papinskim poreznim listinama u oblicima Küke i Koke. Od 1773. godine naziv sela se spominje u današnjem obliku Kökény. Krajem turske opsade selo je bilo nastanjeno Hrvatima koji su se doselili iz Bosne. Mađarsko stanovništvo je useljavao na početku druge polovice 19. stoljeća. U Kukinju hrvatsko stanovništvo je i danas nazočno o čemu svjedoči nagrada koju dodjeljuje Hrvatska matica iseljenika. Kukinj 2006. godine postao je dobitnikom nagrade Najselo. Među ostalima, većina hrvatskih kulturnih sadržaja se ostvaruje uz aktivnosti KUD-a „Ladislav Matušek“ i kroz tradicionalni program Bošnjačko sijelo. Misa na hrvatskom jeziku služi se isključivo na bučuri i priredbi Bošnjačko sijelo. Na nedjeljnim su misama pjesme i molitve na hrvatskom jeziku, a ponekad je i dio liturgije na hrvatskom. Vjerska zajednica Kukinja je i danas vrlo aktivna na čelu s Milicom Klaić-Tarađija, a mjesni pjevački zbor rado izvodi crkvene pjesme na hrvatskom jeziku. 1989. godine je izgrađena crkva u selu koja je posvećena svetoj Ani. Svake se godine održava dan seoskog proštenja, kako bošnjaci kažu bučur koji se održava dva dana, u nedjelju i u ponedjeljak. Prema izvještajima referenta za Južne Slavene, Josipa Margitaija koji je putujući kroz baranjskih naselja opisivao situaciju, svakodnevicu i probleme Hrvata, Mađara i Nijemaca, u Kukinju 1923. godine zabilježio je cjelokupno hrvatsko stanovništvo te školu u kojoj učitelj Endre Melker dobro govori hrvatski jezik. Od ukupnih 547 stanovnika 2001. registrirano je 124 (22%), a desetljeće kasnije od 620 stanovnika 133 Hrvata (21%). Hrvati u Kukinju pripadaju etničkoj skupini Bošnjaka, sebe nazivaju Bošnjacima, a govore posebnim dijalektom štokavskog hrvatskog jezika.