KEČKEMET

Kečkemet (mađ. Kecskemét) je grad u istočnosrednjoj Mađarskoj. Nalazi se u središtu Male Kumanije (mađ. Kiskunság), u Bačko-kiškunskoj županiji. Na hrvatskom jeziku naziv grada se koristi još u obliku Kečkemit ili Kečkemerac. Naziv dolazi od mađarske riječi kecske što na hrvatskom znači koza. Prema predajama biskup sveti Nikola preobraćenim vjernicima poklonio je kozu. Prvi trag naselja star je pet tisuća godina. Sarmati su naselili područje Kečkemeta u prvom stoljeću prije Krista. Sarmatska naselja su uništena u invaziji Mongola. Preko Kečkemeta se nalazio važan trgovački put i zato se razvio brže od ostalih naselja, postajući važan trgovački prostor. Grad je utemeljen 1368. u doba vladavine mađarskog kralja Ljudevita Velikog. U 16. stoljeću grad je bio pod opsadom Osmanlija. Zahvaljujući dobrim obrambenim zidovima, grad je spašen od uništenja. 1693. g. Leopold I Habsburg oslobodio je grad od turske vlasti. Kečkemet od 18. stoljeća se ubrzo razvijao i postao važno kulturno, gospodarsko i administrativno središte. Grad je upravno je sjedište Bačko-kiškunske županije. Iz okolnih hrvatskih naselja su se Hrvati nastanili u gradu i stvorili hrvatsku zajednicu. Svake se godine priređuje tradicionalna Hrvatska večer. U gradu od 2006. godine djeluje Hrvatska mjesna samopurava. Prema popisu stanovništva 2001. grad ima 107 749 stanovnika i svega 34 Hrvata. Deset godina kasnije, na popisu iz 2011. ima 111 411 stanovnika od čega je zabilježeno 130 Hrvata.