KAPOŠVAR

Kapošvar (mađ. Kaposvár) je grad u jugozapadnoj Mađarskoj, sjedište je Šomođske županije. Kapuš ili Kapušvar smješten je na Panonskoj nizini i na rijeci Kapošu. Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena. Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada. Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine. Na popisu stanovništva 2001. u Kapošu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, ali ima 53 Hrvata (0,2%). Prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine u gradu živi 66245 stanovnika od čega ima 141 Hrvata. Manjinsku samoupravu imaju i Hrvati. Hrvatska manjina nije autohtona zajednica u Kapošu, već su se doselili iz okolnih naselja u kojima su nekoć živjeli Hrvati.